Od luksuznih prekooceanskih brodova do krstarenja za svakog po nešto
Brodovi za krstarenja pravi “boom” doživjeli su 60-tih godina prošlog stoljeća i od tada bivaju sve veći, brojniji i luksuzniji. Atraktivnim i zanimljivim sadržajima grabe svoj dio turističkog kolača i nemaju namjeru stati.
Posljednjih godina krenuli su u pohod i na Jadran.
Svakim uplovljavanjem izazivaju emocije u nama dok gledamo te prekrasne grdosije kako pristaju u naše luke. Okupe se ljudi, vade mobiteli i foto aparati i slikaju se brodovi. Kad isplove, sa zvukom sirene, ostave nas u mislima …“e, da sam sad i ja na njemu“…
Mogu vam se sviđati ili ne, možete biti fascinirani ili ne, ali jedno je sigurno…neće vas ostaviti ravnodušnima.
A kako je sve počelo?
“Ploviti se mora”, stara je poslovica. I plovilo se, i prevozilo i ljude i teret diljem svijeta. Iako je u početku teret bio dragocjeniji, uskoro se počela davati važnost i putnicima na brodu, osobito njihovom komoditetu.
Pioniri takvog promišljanja bili su Nijemci, a jedan od njih posebno se isticao. Bio je to Albert Ballin, direktor kompanije Hamburg–America Line kojem se upalila lampica kako da uposli najveći brod svoje kompanije tijekom hladnih zima na sjeveru Europe. Unatoč protivljenju ostalih kolega iz kompanije Albert je odlučio poslati brod Augusta Victoria iz Njemačke luke Cuxhaven na 58 dana dugo krstarenje po Mediteranu i Bliskom istoku. Putovanje je uključivalo dobro razrađene izlete u lukama te je postignut golem uspjeh. Ballin je uspio u svojoj ideji te su planirana i druga putovanja.
Ipak, unatoč uspjehu ta prvotna krstarenja je bilo jako teško realizirati obzirom da su brodovi bili napravljeni za prekooceanska putovanja i nisu bili prilagođeni tržištu putovanja radi užitka. Nedostatak sadržaja koji razbija dokolicu na dugim putovanjima te skučen prostor paluba za šetanje, nagnalo je Ballina da kao direktor HAPAG-a naruči brod posebno dizajniran i izgrađen za krstarenja. Tako je nastao “Prinzessin Victoria Luise”, njemački putnički brod sa 120 luksuzno opremljenih kabina, teretanom, bibliotekom i komorom za foto amatere. Bio je to prvi prekooceanski brod napravljen ekskluzivno za putovanja ljudi pušten u promet 1900.g. Bio je to prvi cruiser!
Engleska dominacija na Atlantiku
Da sve ne ostane samo na Nijemcima, na tržištu se uzdiže engleski brodski div, kompanija “Cunard Line of England” koja svojoj floti pridodaje dva najveća broda izgrađena do tog vremena, Mauretania i Lusitania. Tadašnja dizajnerska krema društva unijela je edvardijanski štih te su to bili najluksuzniji, najprostraniji i najbrži brodovi. Uvodi se tradicija “dressing for dinner” , a donedavni prijevoz robe i ljudi preko hladnog Atlantika zamijenilo je romantično putovanje najluksuznijim prekooceanskim brodovima.
U tržišnom natjecanju za putnike prekooceanski brodovi postajali su sve luksuzniji, nudeći svojim gostima vrhunski gastronomski užitak, luksuzne smještajne odaje, zabavu, a jedan od najluksuznijih bio je “Titanic” kompanije “The White Star Line” u vlasništvu američkog financijskog mogula J.P. Morgana.
Njegova gradnja započela je 1909. g., a dvije godine nakon porinut je u more. Bio je dugačak 269, širok 28 m i visok 56 m, dok mu je nosivost bila oko 46.000 BRT. Maksimalna brzina “Titanica” bila je 25 čvora. Smatrao se nepotopivim brodom, imao je najnapredniju tehnologiju i bio je “najsigurniji brod”.
“Titanic” je s tadašnjom društvenom elitom isplovio iz Southamptona na svoje prvo prekooceansko putovanje 10. travnja 1912. Samo četiri dana kasnije, 14. travnja 1912. u 23:40 “Titanic” se pri brzini od 22 čvora sudario sa santom leda, koja ga je i potopila u 2:20. Brod je potonuo, kompanija propala, ali legenda živi.
Cruising postaje hit!
Drugi svjetski rat i razvoj zračnog prometa, uzrokovali su krah industrije prekooceanskih brodova. Raste interes za morska putovanja radi zabave pa su tako prekooceanski brodovi prepustili svoj primat velikih, brodovima za krstarenja.
Iako neki brodovi imaju zajedničke karakteristike obiju vrsta, dizajnerski prioriteti se ipak znatno razlikuju. Prekooceanske brodove karakteriziraju tradicionalni štih, luksuz i brzina dok na brodovima za krstarenja atraktivni sadržaji (bazeni, saune, kazališta, plesne sale, sportski sadržaji) važniji su od same brzine. Druga značajna razlika je da su prekooceanski brodovi građeni za prijelaz Atlantskog oceana između Europe i SAD-a, dok se brodovi za krstarenja koriste na kraćim rutama s više zaustavljanja uzduž obale i između raznih luka i destinacija.
Cruiser ili brod na kružnom putovanju je posebna vrsta putničkog broda koji predstavlja plutajući hotel i prevozi putnike s jednog mjesta na drugo, odnosno od luke do luke. Služi isključivo za zadovoljstvo putnika pa je putovanje na cruiserima s atraktivnim sadržajima postalo jedinstveno iskustvo samo po sebi.
Dugo vremena brodovi za krstarenja bili su znatno manji od prekooceanskih brodova sve do 1980. g. Tada norveška brodarska kompanija, Norwegian Cruise Lines kupuje „SS France“, jedan od najvećih “živućih” prekooceanskih brodova. Preuređen je u najveći brod za krstarenja, nazvan “SS Norway”, a njegov uspjeh pokazao je da itekako postoji tržište za velikim brodovima za krstarenja.
Istodobno, na televizijskim programima u SAD-u počelo je prikazivanje serije “The Love Boat” čija se radnja odvijala na brodovima “Princess Cruises”. Serija je postala hit i uvelike pridonijela popularizaciji brodova za krstarenje kao odličan odmor i zabava za “obične” Amerikance. Početak ovog trenda odnosio se samo na područje Kariba, Aljaske i Meksika, a danas je zahvatio cijeli svijet. Cruising je postao hit!
