Industrija u megabrojkama
Cruising industrija je danas jedna od najbrže rastućih svjetskih industrija, a brojke koje to potvrđuju su impozantne. Više od 28,5 milijuna krstarenja prodano je u 2018.g. za razliku od 17,8 milijuna prodanih u 2009.g., dok su projekcije za 2020.g. govorile o brojci preko 32 milijuna prodanih krstarenja i financijsku zaradu kompanija preko 50 milijardi $.
Iako se turizam kružnih putovanja danas proširio diljem svijeta, cruising industrija osobito je postala fenomenom sjevernoameričkog kontinenta gdje dominiraju tri velike grupacije. Najveća od njih je zasigurno Carnival Coorporation čiji portfolio čine globalni cruising brendovi : Carnival Cruise Line, Princess Cruises, Holland America Line, Seabourn, P&O Cruises (Australia), Costa Cruises, AIDA Cruises, P&O Cruises (UK) i Cunard; Royal Carribean International u čijem sastavu se nalaze Royal Caribbean Cruises, Celebrity Cruises i Azamara, i Norwegian Cruise Line Holdings (Norwegian Cruise Line, Oceania Cruises, Regent Seven Seas Cruises) koje međusobno dijele 80 % tržišta. Ostatak je podijeljen između kompanije MSC-a, te manjih operatera kao što su Disney Cruise Lines, te super luksuznih Crystal Cruises, Silversea Cruises .
Već spomenute grupacije su glavni lideri industrije i određuju nove trendove kako u gradnji brodova, tako i u samoj industriji. Pa iako su ti divovi već “navukli” milijune putnika, želja im je privući ih još više…. Ali kako?!….Nudeći luksuz za mase i gradeći sve veće i spektakularnije brodove sa stalnim porastom kako ponude brodskih sadržaja, tako i brodskih kapaciteta.
2016. svjetskim morima je plovilo 458 velikih cruisera s oko pola milijuna kreveta, a od 2018.g. do 2025.g. velike kompanije naručile su izgradnju 50 novih brodova s 220 000 novih kreveta od kojih je velika većina u prosjeku kapaciteta 4000 putnika i nosivosti od 155,000 GT.
Kad se broju putnika pridoda još i brojka od preko 1100 članova posade na takvim mega cruiserima, onda s pravom možemo govoriti o plovećim gradovima. Suprotnost gradnji ovih mega plovila je tendencija gradnje manjih i superluksuznih cruisera koji ciljaju zahtjevniju klijentelu nudeći vrhunsku uslugu, privatnost, i putovanja u nerazvikane i nepoznate destinacije, a kako i za takav segment cruising industrije ima potražnje, uspjeh je i tu zagarantiran.
Kud plovi taj mega brod
A gdje plove svi ti brodovi?! Gdje se odvija sav taj cruising?… Glavna područja u kojima se danas odvija cruising turizam je isti odakle je i sve počelo, dakle područje Kariba i Srednje Amerike s udjelom od oko 35 % ostvarenih noćenja od sveukupnog cruising noćenja u svijetu. Većina brodova isplovljava iz Miamija, svog homeport-a i plovi prema Karipskom i Bahamskom otočju s jednodnevnim pristajanjima u egzotičnim tropskim lukama, a sljedeća iznimno važna destinacija sjevernoameričkog cruising turizma je Aljaska s 4% . Druga receptivna cruising destinacija je Europa, osobito područje Mediterana s 18%, dok Europa bez Mediterana obuhvaća 11% cruising tržišta, a potom slijede Australija i Novi Zeland sa 6%, te ostale zemlje.
Iako Mediteran grabi uspješnim koracima ka top destinaciji, ipak je važno naglasiti neke osnovne razlike između turističkih destinacija na Mediteranu i tropskim lukama Karipskog mora. Karipsko je tržište masovno, i Carribean cruise dijeli se prema trajanju, pa tako postoje trodnevna krstarenja koja većinom privlače mlade ljude željne dobrog provoda i zabave, te putovanja od 7 dana ili duže koja privlače većinom goste zrelijih godina ili obitelji s djecom. Ipak najvažnije je da se na takvom krstarenju zadovolje dva osnovna cilja, a to su dobar odmor i zabava.
Krstarenje Mediteranom je nešto zahtjevnije jer uz primarne motive putovanja kao što su zabava i odmor, treba zadovoljiti i kulturološki interes putnika, pa Mediteranski đir obvezno u ponudi ima i posjete značajnim kulturnim i povijesnim odredištima južne Europe.
Cruising se danas ubrzano razvija i na Dalekom istoku te se pretpostavlja da će uskoro i dalekoistočne luke dobiti na atraktivnosti kako zbog ugodne klime, tako i zbog mnogobrojnih otoka s prihvatljivom međusobnom udaljenosti za krstarenje. A ako se baština i atraktivnost neke destinacije valorizira interesom putnika, a Hrvatsku je tijekom 2019.g.posjetilo 1 120 000 putnika na kružnim putovanjima, znači li to i da Hrvatska postaje hit cruising destinacija?!
